Čuveno hrvatsko pravosuđe. U aferi državne banke teškoj 255 milijuna kn nisu donijeli presudu 11 godina

'Afera bankomat' u kojoj je prvooptužen nekadašnji predsjednik uprave Hrvatske poštanske banke još je bez presude

ZADNJA IZMJENA: ruj 10, 2020

Istraga u ‘aferi bankomat’ zbog sumnji u plasiranje prerizičnih kredita povlaštenim klijentima Hrvatske poštanske banke (HPB), otvorena je prije gotovo 11 godina, ali do danas nije donijeta čak ni nepravomoćna sudska presuda. Riječ je o slučaju u kojem je prvookrivljen nekadašnji predsjednik uprave HPB-a Josip Protega. Uz njega se sudi i nekolicini njegovih najbližih suradnika, te klijentima koji su, po stavu USKOK-a, nezakonito dobili kredite.

Odgoda suđenja zbog sumnje na koronu

U srijedu je ovaj proces trebao biti nastavljen, no jedan od okrivljenih, Boris Šimunić, direktor tvrtke Fantazija u vlasništvu također optuženog poduzetnika Slavena Čolaka, nije se pojavio na sudskoj raspravi. Dostavio je dokumentaciju iz koje proizlazi kako sumnja da je zaražen koronavirusom. Zbog toga se otišao i testirati, no rezultat još nije dobio. Ipak nije došao na sud, a proces je odgođen do sredine listopada.

Kako je ovom optužnicom obuhvaćeno deset okrivljenika, suđenje je u više navrata prekidano zbog nečije bolesti. Sada bi se, uz epidemiju Covida-19, sve moglo još malo prolongirati.

Uhićenja na samom kraju 2009.

Policija je većinu ljudi koje je povezivala sa sumnjivim kreditima HPB-a uhitila u akciji koja je finalizirana na samom kraju 2009. godine. Protega je tada izbjegao hapšenje jer je bio na skijanju, no priveden je čim se 2. siječnja 2010. pojavio na granici. Iduća četiri mjeseca proveo je u Remetincu da bi zatim nastavio na slobodi pratiti proces.

USKOK je u srpnju 2010. zaključio kako ima dovoljno dokaza za podizanje optužnice. Tvrdio je da su Protega i njegovi tadašnji prvi suradnici zlorabili svoje pozicije u HPB-u kako bi između 2005. i 12. kolovoza 2009. omogućili pojedinim klijentima banke kredite koji po iznosu, namjeni osiguranja, visini kamatne stope, visini naknade i vremenu počeka odstupaju od uobičajenih kredita u ponudi HPB-a za građane i pravne osobe. Radilo se o kreditima teškima 255 milijuna kuna.

Sud nije prihvaćao optužnicu

Međutim, postupak na Županijskom sudu u Zagrebu nije započeo 2010. godine. Optužno vijeće čak je tri puta vraćalo USKOK-u optužnicu na doradu. Drugim riječima, smatralo je kako nije dovoljno dobra da bude potvrđena, te da na osnovu nje bude provedeno suđenje.

Kada je proces konačno krenuo u siječnju 2014., obrana je odmah tražila da se iz sudskog spisa kao nezakonit dokaz izdvoji financijsko vještačenje. Dok nije odlučeno radili se o zakonitom ili nezakonitom dokazu prošlo je još nekoliko mjeseci.

Zapelo i na financijskom vještaku

U drugoj polovici 2014. suđenje je konačno krenulo. Sudsko vijeće uspjelo je od tada ispitati 97 svjedoka. Nakon njihovih iskaza na red je, u lipnju 2016., došlo ispitivanje vještaka. Međutim, sudski vještak za financije Vladimir Krklec, koji je tada trebao iznijeti svoje zaključke o ovoj aferi, izazvao je novi prekid suđenja i poprilično uzrujao sve u sudnici. Iako je samo trebao pojasniti ocjene iz svog nalaza priloženog ranije u sudski spis, već na prvom pitanju je zapeo. Nije, naime, mogao u Zakonu o bankama pronaći odredbu na koju se pozivao u vještačkom nalazu. Dobio je za to desetak minuta vremena, a zatim još pola sata. No, ni tada nije uspio odgovoriti na pitanje odvjetnika Darka Maržića koji zastupa Protegu.

Nakon tog vještakovog debakla na sudu, vijeće je naložilo novo vještačenje. Ono je okonačno prije gotovo dvije godine, ali od tada suđenje ponovno stoji u mjestu. Najznačajniji zastoj dogodio se zbog potresa u Zagrebu u kojem je stradala zgrada Županijskog suda te epidemije korone, no i prije toga dio okrivljenika je na sve moguće načine opstruirao proces.

U međuvremenu je i sutkinja koja je započela proces prešla u javne bilježnike, a ogroman spis dobio je novi sudac.

Ana Raić Knežević
Telegram autor
2062 članka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program